Gn1vuLZWIAIv3VY

Iyo hatabaho kwivanga kw’Abanyaburayi mu Rwanda ntabwo twari kuba turi gukora inama nk’iyi – Dr Bizimana

Minisitiri w’ubumwe bw’igihugu n’uburere mboneragihugu, Dr Jean Damascene Bizimana, mu Nama Mpuzamahanga yo Kwibuka, yabereye i Kigali kuri iki Cyumweru, itariki 6 Mata 2025, yanenze kwivanga kw’Abanyaburayi mu bibazo by’u Rwanda na Afurika, ndetse no guceceka kw’amahanga ku kibazo gikomeje kugaragara mu gihugu cy’igituranyi cya Repubulika ya Demokarasi ya Congo, abona bisa neza nk’uko yabigenje ku Rwanda muri 94 igihe Abatutsi bakorerwaga Jenoside arebera.

Yavuze ko uko ibintu bimeze muri DR Congo “byerekana rwose ko” intandaro ya Jenoside yakorewe Abatutsi iri mu bukoloni bw’Ababiligi, bwangije icyarangaga Abanyarwanda.

Ati: “Iyo hatabaho kwivanga kw’Abanyaburayi mu Rwanda, no muri Afurika muri rusange, ntabwo twari kuba turi gukora inama nk’iyi kuri jenoside yahitanye abantu barenga miliyoni, bose bishwe bazira abo ari bo.”

Iyi nama yari ifite insanganyamatsiko igira iti “Iyo Ntibizongere inaniwe: Gukomeza Ingengabitekerezo ya Jenoside” yahuje abayobozi muri leta, inzobere kuri Jenoside, abarokotse, ndetse n’urubyiruko kugira ngo bahangane n’impungenge zikomeje guterwa no guhakana, kugoreka amateka, no kubiba urwango.

Minisitiri Bizimana yagaragaje ko hashize imyaka mirongo itatu n’umwe Umuryango Mpuzamahanga, wigeze guhamwa n’icyaha cyo gutererana u Rwanda, ntacyo uravuga ku byerekeranye n’impunzi z’Abanyekongo zirukanwe mu ngo zabo na FDLR kuva muri Nyakanga 1994.

FDLR, umutwe bivugwa ko wafatiwe ibihano na Loni, ni umutwe w’iterabwoba ukorera muri DR Congo washinzwe n’abasize bashyize mu bikorwa umugambi wa Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994.

Dr Bizimana yagize ati: “Impunzi z’Abanyekongo zirenga 900.000 zavuye mu gihugu cyazo, ku butaka bwabo, mu ngo zabo kandi ziba mu nkambi zo mu Rwanda, Uganda, n’ahandi. Ibyaha bahuye na byo birazwi ku isi yose ariko bikomeza kudahanwa. Ubwo twavuga ko Jenoside yakorewe Abatutsi hari ikintu yigishije Umuryango Mpuzamahanga?”

Jenoside yakorewe Abatutsi mu 1994 yahitanye abantu barenga miliyoni bishwe mu mezi atatu.

Mbere y’umwaka wa 1994, hakozwe urutonde rw’imiryango y’Abatutsi n’abantu ku giti cyabo bagombaga kwicwa, hategurwa imitwe yitwara gisirikari, kandi intwaro nyinshi ziratumizwa kandi zihabwa abaturage nk ‘“ibikoresho by’akazi” mu gihe Umuryango Mpuzamahanga wabirebaga.

Bizimana yongeyeho ati: “Turimo kubona hafi y’u Rwanda, ibikorwa nk’ibi by’ubwicanyi byibasira ubwo bwoko bw’Abatutsi n’Abanyamulenge muri DR Congo babitegetswe n’abayobozi ba Congo. Ibikorwa byo gukangurira urwango no gukangurira abaturage gukora jenoside biri gutangizwa n’abayobozi.”

Yavuze ko uko ibintu bimeze muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo “byerekana rwose ko” intandaro ya Jenoside yakorewe Abatutsi iri mu bukoloni bw’Ababiligi, bwangije Ubunyarwanda.

Sangiza iyi nkuru

Soma Izindi Nkuru

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *