Habura umunsi umwe ngo Repubulika y’u Burundi yizihize umwaka wa 58 w’ubwigenge imaze yigobotoye ubukoloni bw’Ababiligi, Perezida Evariste Ndayishimiye yatangaje amagambo aremereye yiganjemo imigani y’imigenurano, agenewe abenegihugu ndetse n’inshuti z’igihugu.
Ibuye riserutse ntiryica isuka, Umugabo atinya ingwe, ntatinya iyamwinjiranye, Urera nabi ugatukwa n’abakwe, Amaso y’ibikere ntabuza abavoma, Umwana w’uwundi yimba aguhisha ivu, Agafuni kabagara ubumwe ari akarenge, Iminwe iryoha inyuranye, Uwutokuvuna yokuva inyuma, Ntawuterwa iteka atekeye mu vyatsi, Igiti gikurira mu babaji; ni imwe mu rusobe rw’imigani Perezida Ndayishimiye yifashishije muri ubu butumwa bwanditswe ku mpapuro (pages) 46.
Uyu Mukuru w’Igihugu mushya mu butumwa, yishimira intambwe ya demukarasi igihugu kimaze kugeraho nyuma y’iyi myaka ishize u Burundi bubonye ubwigenge ndetse n’irindi terambere bwagezeho ririmo umutekano n’ibindi.
Perezida Ndayishimiye yavuze ko ubwigenge bwagezweho bigoye kuko rwari urugamba rukomeye bitewe n’uruhare rw’Abarundi gusa ko abakoloni n’abo yise abatishimira iterambere ry’igihugu ngo ntibigeze babyifuza.
Yavuze ko n’ubwo u Burundi bwabonye ubwigenge (mu 1962), bitabubujije guhura n’ibihe bigoye birimo intambara y’amoko yabayemo, yacogoye mu 2005 ubwo hashyirwagaho ubutegetsi bwa demukarasi.
Ati: “Agahengwe katanguye kuboneka kuva mu mwaka w’2005, aho twinjiriye mu ntwaro ya demokarasi itari iy’uruhendo, gushika aho twese twumva ko tugize igihugu kimwe, umuryango umwe, aho twipfuza ko duteye imbere dutera imbere twese kandi dufatanye mu nda, tuzi ko turi abana b’igihugu kimwe, dusangiye gupfa no
gukira.”
Perezida Ndayishimiye yavuze ko ibyo byagaragariye mu :”Mu nyigisho zo kuzirikana Igihugu, gukomeza urukundo n’ubumwe muri Beneburundi, kubumbatira umutekano, gukingira ubutunzi bw’Igihugu, guharanira no guhagararira inyungu z’Igihugu, hamwe no guteza imbere Igihugu.” Ibi byose akaba avuga ko byagizwemo uruhare rukomeye na Pierre Nkurunziza wapfuye tariki ya 8 Kamena 2020.
Coup d’Etat yakorewe Nkurunziza, amahanga n’imiryango mpuzamahanga
Evariste Ndayishimiye yavuze ku ntambwe u Burundi bwateye mu mutekano ku buryo amahanga yagiye abwitabaza mu kuyacungira umutekano, ati: “Ico gikorwa c’Iteka catumye Uburundi bushinga icumu mu mashinga, kandi bwabaye Ubutumwa turungikiye Isi yose ko turi magiriranire, ko twaremewe gufashanya tutaremewe gufashwa.”
Gusa kandi ngo hari abarengejeho uruho rw’amazi, babuza umutekano igihugu cyabo, bambika isura imbi ubuyobozi bwacyo, ati: “bakorera inteba ishushe Igihugu cacu, bagifatira ingingo z’akarenganyo n’agahotoro, ivyo vyose bakabikora bihetse kuri benewacu bataye umurongo.”
Yakomeje avuga ko abo ari bo bagerageje guhirika ubutegetsi bwa Pierre Nkurunziza mu 2015, ngo bashakaga kuvangira ubwigenge bw’igihugu, ati: “Muribuka namwe ingene bagerageje gutembagaza inzego zitorewe n’abenegihugu mu mwaka w’2015, Imana igakinga. Tubimenye kandi tubimenyere, kirazira kikaziririzwa kuvuguruza Ijambo ryapfunditswe n’abenegihugu biciye mu matora.”
Perezida Ndayishimiye yavuze ko ibyo u Burundi bwakoze birimo kurwanya abashatse guhirika ubutegetsi, bigaragaza ubushobozi bwabo mu guharanira amahoro no gutegura ubuyobozi bubereye Abarundi.
Umuryango w’Abibumbye (ONU) ngo ukwiriye kumva ko u Burundi “butakiri ku ntambwe yo kubwirizwa icyo gukora ahubwo ahubwo hageze ko dukorana mu bibazo biraba iterambere rirama kandi ridakumira.”
Uyu Mukuru w’Igihugu yatangarije amahanga ko imiryango y’igihugu ifunguye, abifuza ko bakorana bose bahawe ikaze kuko hari ibyo gufatanya bishingiye ku mategeko mpuzamahanga agenga imikoranire.
U Burundi bwabonye ubwigenge tariki ya 1 Nyakanga 1962.


