Umusaruro mbumbe w’Igihugu warazamutse uruta uwari uteganyijwe , hagendewe ku mibare igaragazwa n’Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare (NISAR).
Iyi mibare Igaragaza ko umusaruro mbumbe w’u Rwanda wari Miliyari 16.355Frw uvuye kuri Miliyari 13.720Frw mu 2022, ukaba warazamutseho 8,2% mu gihe byari biteganyijwe ko uziyongera ku gipimo cya 6.2%.
Kuri uyu wa Mbere tariki 11 Werurwe 2024, nibwo hatangajwe imibare igaragaza ko ubuhinzi bwatanze 27% by’umusaruro mbumbe wose, inganda zitanga 22%, serivisi zitanga 44% na ho ibindi bisigaye bigira 7%.
Mu mwaka wa 2023, umusaruro mbumbe wiyongereyeho 9,2% mu gihembwe cya mbere, 6,3% mu gihembwe cya kabiri, 7,5% mu gihembwe cya gatatu, na 10% mu gihembwe cya kane. Ibi byatumye umusaruro mbumbe wiyongera ku mpuzandengo ya 8,2% ku mwaka.
Dr Uzziel Ndagijimana,Minisitiri w’Imari n’Igenamigambi, yasobanuye ko ijanisha rya 6,2% Igihugu cyateganyaga byagendeye ku buryo ubukungu bw’Isi bwari bwifashe.
Yagize ati “Mu guteganya iriya mibare twarebaga impamvu nyinshi zitandukanye, zatuma umuvuduko utazamuka, cyane cyane ku mpamvu zituruka hanze, ibibera ku Isi, ibiciro bizamuka, intambara, ingendo, ubwikorezi bwo mu mazi n’ibindi. Kubera ibibazo hirya no hino byose bituma mu guteganya umuvuduko byibandwaho, ni ibyago biba bihari. Ariko icyo twishimiye ni uko umuvuduko wabaye mwinshi kurenza uko byari biteganyijwe.”
Mu byiciro by’ubukungu umusaruro mbumbe wiyongereye ku buryo bukurikira, aho Ubuhinzi bwazamutseho 2%, inganda zizamukaho 10% na ho serivisi zizamukaho 11%.
Mu buhinzi, umusaruro wazamuwe ahanini no kwiyongera kwa 7% k’umusaruro w’ibikomoka ku bworozi. Ku rundi ruhande ariko umusaruro w’ibihingwa ngengabukungu wagabanutseho 4%, bitewe n’igabanuka ry’umusaruro w’icyayi na kawa.
Ni mu gihe mu rwego rw’inganda, umusaruro wazamutse bitewe n’izamuka rya 12% ry’imirimo y’ubwubatsi ndetse n’izamuka rya 11% ry’umusaruro w’inganda zitunganya ibintu bitandukanye.


